Pa jednostavno zato to se ne moe konzumirati ili utilizirati poput pizze, automobila, nafte, zlata, ili geje te stoga ljudima ne donosi korist kakvu donose robe ili usluge. Također, izdavatelji bitcoina nita ne isplaćuju imateljima bitcoina, te on ne donosi korist kakvu donose obveznice, dionice, fiat valute, CFDi, opcije i ostali tradicionalni financijski instrumenti.
Hajd mi objasni kako moe konzumirati ili utilizirati dolar ili eur? 90+% istih je digitalno, mada nije ni da moe konzumirati/utilizirati papir.
Drugo, zato bitcoin funkcionira poput klasičnih investicijskih prevara? Pa jednostavno zato to se jedina korist koju imatelj bitcoina moe izvući, nalazi u depu novog investitora. To će postati jasno nakon to u nastavku objasnimo način funkcioniranja tradicionalnih financijskih instrumenata.
To je istina za sve stvari koje postoje.
Ponuda i potranja određuju vrijednost robe.
Bitcoin je isto kao i svaki financijski instrument zapis koji se nalazi na mediju - konkretno digitalnom. Međutim, izdavatelji tog zapisa ne isplaćuju nita njegovim imateljima. Niti kamatu. Niti principal. Niti dividendu. Niti likvidacijsku masu. Također, ti izdavatelji nikad ne povlače taj zapis iz opticaja kako bi isplatili nemonetarnu vrijednost ili kolateral kao to to rade banke kod fiat valuta.
Bitcoin se sam povlači iz opticaja radi 'dust' adresa i izgubljenih ifri/novčanika.
Kamate i dividende ne isplaćuje dolar, nego ih isplaćuje banka. Postoji i bitcoin lending gdje moe dobiti kamatu
Dakle temeljem jednostavnog koncepta ekonomske korisnosti financijskih instrumenata, bitcoin ne vrijedi nita zato to ne isplaćuje nita. Bitcoin je poput obveznice bankrotiranog izdavatelja, dionice propalog poduzeća ili valute bive Jugoslavije - samo zapis na mediju. Čak i kasino eton od npr. 100 kuna vrijedi vie od svih bitcoina na svijetu poto izdavatelj etona njegovim imatelju mora isplatiti određeni iznos gotovine. S druge strane, izdavatelji bitcoina njegovim imateljima nisu duni isplatiti niti lipu.
Tom logikom, zato gotovina ima vrijednost?
Ona je samo komad papira koji se ne moe konzumirati ili utilizirati.
Obveznica od 10 kuna vrijedi vie od one od 100 kuna koja se ne moe isplatiti.
A papirnati novac se moe tiskati na milijarde bilo kada, odnosno pritiskom tipke u bankama se stvaraju trilijuni digitalnih dolara koji mogu u roku odmah unititi vrijednost tvog novca.
U Bitcoinu nitko ne moe pritiskom tipke stvoriti trilijun bitcoina.
To znači da se svaki imatelj bitcoina moe isplatiti jedino ako novi investitor dobrovoljno uđe u shemu i preda tom imatelju tradicionalne tj. naplatne financijske instrumente ili robe/usluge. A upravo tako funkcioniraju klasične investicijske prevare - raniji investitori se mogu isplati samo iz sredstava kasnijih investitora.
Upravo tako funkcionira svaka valuta i svaka roba čiju vrijednost određuje trite odnosno ponuda i potranja.
Tako je bitcoin identičan klasičnim investicijskim prevarama, samo su akteri i sredstva drugi. Inicijalni tvorci bitcoina prevarili su ljude tako to su im podvalili bezvrijedne zapise, a od njih dobili vrijedne tj. naplatne zapise ili robe i usluge. I ne samo to, nego je cijela shema ustrojena tako da kasniji rudari moraju troiti velike količine struje kako bi omogućili odvijanje sheme i time postepenu isplatu inicijalnih rudara sredstvima novih investitora. Naravno, potronja struje je "plaćena" istim bezvrijednim zapisima.
Satoshi nije nikom prodao bitcoin. Njegovih milijun bitcoina, jo uvijek stoji na njegovoj adresi.
Niti jedan financijski instrument se ne moe niti konzumirati niti utilizirati - to je moguće samo sa robama i uslugama. Financijski instrumenti se isplaćuju od strane izdavatelja. Opisano ti je kako na primjerima obveznica, dionica i fiat valuta.
Ponuda i potranja ne određuju vrijednost. Vrijednost je korist dobivena konzumacijom ili utilizacijom dobra/usluge ili iznos kojeg isplaćuje izdavatelj financijskog instrumenta imatelju instrumenta.
Gotovina (zapis fiat valute na papirnatom ili metalnom mediju) ima vrijednost zato jer zajmoprimac prije povlačenja gotovine iz opticaja imatelju gotovine isplaćuje robe/usluge, a ako potonji zakae onda banka isplaćuje njegov kolateral. Dakle gotovina ima vrijednost zato jer robe, usluge i kolaterali imaju vrijednost.
Banka ne moe tiskati milijarde bilo kad jer ne postoji zajmoprimac koji bilo kad ima kreditnu sposobnost koja te milijarde moe pokriti. Čitaj manje teorije zavjere, a vie stručne literature pa će ti te stvari biti jasnije.
To to u Bitcoinu nitko ne moe pritiskom tipke stvoriti trilijun bitcoina je kao reći da ja odjednom ne mogu napisati ovu poruku. I to s tim? Ta poruka nema ekonomsku vrijednost pa je svejedno kojom brzinom se stvara. Isto je s bitcoinima. Oni su bezvrijedni pa je svejedno koliko ih se stvara i kojom brzinom.
P.S. @ljudotina, vidi kako se s lakoćom pobijaju ti vai "argumenti". Zato bih ja prihvatio vae argumente kad ih sve redom pobijem? Kako je uopće moguće prihvatiti pobijene argumente? To je kontradikcija, oksimoron. Nemoguće je "prihvatiti" pobijene argumente. To vrijedi jedino u totalitarizmima gdje se mora pretvarati da prihvaća argumente totalitarista kako te isti ne bi zatvorili ili likvidirali.