Re: Bitcoin: "Lakše je prevariti ljude nego ih uvjeriti da su prevareni"(Mark Twain)
Quote
Sad kad smo to rijeili idemo na sljedeći krug pitanja. Kad rudari sa novo stvorenim bitcoinima uzmu robe/usluge trinim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti trinim akterima protuvrijednost tih roba/usluga?
Potpuno mjea pojmove drave i banke. Banka daje kredite, ne drava.
Je li drava obavezna s novostvorenim dolarom uzeti robe/usluge trinim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti trinim akterima protuvrijednost tih roba/usluga?
Da ponovim, u 30 godina, većina razvijenih drava će natiskati 50% ukupnog novca u opticaju.
Koja je od tih drava ima obavezu vraćanja protuvrijednosti u drugim robama i uslugama?
I jesu li tu obvezu zatitili nekim kolateralom na koji u konačnici imatelji dolara imaju pravo?
Nemaju. tovie tedie tede u bankama i dobivaju kamatu na iznose svojih uteđevina naivno misleći da ako im iznos raste kvantitativno da je njihova uteđevina veća. Ako se prilagodi inflaciji,svake godine njihova je tednja sve manja. Kupovna moć je manja svake godine, a oni oroče svoj novac bankama na korist.
Čista prevara. Da ne spominjem fractional reserve banking i raspad sistema 1933.
Samo 17% novca koji se nalazi na računima, banke u stvarnosti imaju u rezervama.
Da 20% ljudi krene povući svoj novaca iz banaka, svaka banka bi se raspala.
Krasan ti je sustav. Posuđuju novac koji uopće ne postoji jer znaju da samo mjenja račune i postoji kao digitalni zapis te naplaćuju kamate na njega. Dok god preko 17% ljudi ne digne svoj novac, taj sustav postoji. A ako se ponovi 1933. sa krizom onda drava garantira za banke pa tiska novi novac kako bi isplatila tedie, i ovdje dolazimo do vrhunca te prevare. Drava legalno odjednom natiska 83% iznosa koji su postojali u banci.
Tko tu isplaćuje usluge/robe zajmoprimcima? Jebo te zajmoprimac
U Grčkoj zbog toga nisi mogao dignuti na bankomatu preko 100 u danu kada je dola kriza koja povijesno gledano nije nimalo ozbiljna. to kada dođe prava kriza?
Krasan sustav.
Kad banka odobri kredit stavljanjem brojki na tekući račun zajmoprimca, a ovaj za te brojke kupi robe ili usluge na tritu, kako će on doći natrag do tih brojki kad mora platiti prvu ratu kredita? Hoće li mu te brojke pasti s neba ili on mora imateljima tih brojki "isplatiti" neke robe i usluge?
Ako su brojke na tekućem računu nastale kreditom, to se događa s njima kad se kredit vrati?
Eto, toliko za početak. Čisto da krenemo od osnova, ako zaista ne glumata.
Ako su brojke na tekućem računu nastale kreditom, to se događa s njima kad se kredit vrati?
Eto, toliko za početak. Čisto da krenemo od osnova, ako zaista ne glumata.
Zaraditi će taj novac tako to će prodati usluge/robu nekome drugome.
Onda taj novac uzima banka i posuđuje ga nekome drugome kako bi dodatno zaradila na kamatama.
Opet to se apsolutno nikako ne razlikuje od onog to se događa u Lending sekciji foruma.
Ja nekome posudim bitcoin, i to se događa s bitcoinom koji mi on vrati?
Ja ga posuđujem nekom drugom, a oni isti zarađuje prodavanjem usluga/roba kako bi otplatio dug.
Dakle, zajmoprimac je stvorenim novcem prvo uzeo robe/usluge trinim akterima, a nakon toga im postepeno vraća(isplaćuje) robe/usluge, dok banka i njezin novac samo posreduju pri tom poslu posuđivanja i vraćanja roba/usluga.
Sad kad smo to rijeili idemo na sljedeći krug pitanja. Kad rudari sa novo stvorenim bitcoinima uzmu robe/usluge trinim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti trinim akterima protuvrijednost tih roba/usluga? Dakle Satoshi Nakamoto i ekipa npr., su u početku stvorili velike količine bitcoina i od tad tim bitcoinima uzimaju robe/usluge trinim akterima. Jesu li oni obvezni vratiti njihovu protuvrijednost u drugim robama i uslugama, kao to su to obvezni zajmoprimci? I jesu li tu obvezu zatitili nekim kolateralom na koji u konačnici imatelji bitcoina imaju pravo?
Banka ne posreduje. Banka je ta koja posuđuje novac i kojoj se novac vraća.
Apsolutno jednako kao osobe kojima ja posudim bitcoin. Oni prvo uzmu robe/usluge trinim akterima, a nakon toga postepeno vraćaju (isplaćuju) robe/usluge. Ako je banka samo posrednik u tom poslu za dolar, i ja sam samo posrednik za bitcoin.
--
Nisam pročitao ostale replyove jer sam u urbi trenutno, no vidio sam tvoj napad na digitalno.
Ti si svjestan da je 90% FIATa digitalno? I da nigdje ne postoji javna evidencija koliko je tog novca u opticaju? Da se stvara samo klikom na dugme, upie koliko eli i to je to, viola, ukrao si novac svim imateljima dolara.
Zna gdje je evidencija Bitcoina? Blockchain.
Javna sa svakom adresom i svakom transakcijom.
Nikada ga neće biti vie od 21 milijun, to je sve to postoji, i za svaki koji je nastao imamo evidenciju.
I sam je decentraliziran pa postoje tisuće nodova koje vode taj blockchain i međusobno se provjeravaju kako bi vidjeli da je svaka transakcija točna i poklapa se sa prijanjima. Svaka transakcija je matematički verificirana i javno zapisana na decentraliziranoj mrei kojoj svatko ima pristup.
Dolar/Eur/Funta nemaju nita od toga. Njihovu evidenciju ne vode ni centralizirane vlasti koje ih tiskaju nemilom silom.