Nije netočan. Beskorisnost je ekonomska, a ne trina bezvrijednost. Trina vrijednost je zadnji iznos koji je netko izdvojio pri kupnju neke stvari. Ako ti od mene kupi vlas moje kose za 100.000 kuna, to je njena trina vrijednost. No kakvu korist moe imati od te vlasi? Nikakvu. Zato je ona ekonomski bezvrijedna ili beskorisna, a ti treba novog investitora koji će ti donijeti ekonomsku korist. On isto nema nikakvu korist od moje vlasi te i on treba novog investitora. I tako u krug. Isto je s bitcoinom. Od njega nitko ne moe imati nikakve koristi i zato korist moe doći jedino od novog investitora - to je sutina svake piramidalne ili ponzijeve sheme, koje propadnu upravo zbog nedostatka ekonomske koristi.
OK, sada govori o korisnosti kao svojstvu određenog dobra ili usluge da zadovolji neku ljudsku potrebu ili da se moe razmijeniti za neko drugo dobro. To se naziva objektivno svojstvo stvari. Međutim, tradicija tretiranja korisnosti u ekonomiji je dvostruka, ona se tretira i kao objektivno svojstvo stvari i kao subjektivan odnos čovjeka prema stvari. Uzmimo za primjer filateliju i numizmatiku. Ti predmeti nemaju nikakvu korisnost za pojedinca (ako tretiramo korisnost isključivo kao objektivno svojstvo) pa ipak imaju svoju ekonomsku vrijednost i u ovisnosti o subjektivnom odnosu ili vanosti koju pojedinac pridaje tom predmetu postiu (ponekad i vrlo visoke) trine vrijednosti.
Od kud ti ideja da markice nemaju korist za pojedinca? Mnogi ih skupljaju jednostavno zato to ih intrigiraju i interesiraju razne zanimljive slike i motivi koje vide na njima. Kao i pojedinci koji skupljaju slike, ovi pojedinci to čine jednostavno zbog vizualne privlačnosti, radosti ili zadovoljstva koje osjećaju kad pogledaju svoju kolekciju. To se zove zadovoljavanje relaksacijskih i estetskih potreba, dakle itekako korisno. No kakve to uopće ima veze s brojevima u memoriji računala - bitcoinima. Koja ti je poanta?