⭐ Merited by Daniel91 (2)
to se tiče 50.000 kn, nije samo za pokretnine već i za ke.
https://porezna-uprava.hr/Gradani/Stranice/Nasljednik-i-daroprimatelj-gotovine,-nov%C4%8Dane-tra%C5%BEbine,-vrijednosnog-papira-i-pokretnine.aspx
https://porezna-uprava.hr/Gradani/Stranice/Nasljednik-i-daroprimatelj-gotovine,-nov%C4%8Dane-tra%C5%BEbine,-vrijednosnog-papira-i-pokretnine.aspx
Glupo je napisana rečenica pa se moe tako protumačiti, ali vidi ovo (i onda kad se vrati na ovu rečenicu na Poreznoj skui da je 50k samo za pokretnine):
"Novac, novčane trabine i vrijednosnice oporezuju se neovisno o svoti, ali pokretnine samo ako je vrijednost pokretnine na dan utvrđivanja porezne obveze veća od 50.000 kuna."
https://lidermedia.hr/sto-i-kako/iako-podlijezu-oporezivanju-taj-porez-malo-tko-i-plati-137450
A za Konzum, pa ja ne vidim da oni ba printaju pare sa tim bonovima.
Ima te bonove i u svim mallovima danas, u sparu, dm-u, u svin mogućim trgovinama.
Princip bi trebao biti da x osoba uplati trgovcu x kuna, i dobije bon kojeg netko moe potroit.
Eventualno je isplata plaće u bonovima problem, ali boićnica ne vidim zato bi bila.
Ima te bonove i u svim mallovima danas, u sparu, dm-u, u svin mogućim trgovinama.
Princip bi trebao biti da x osoba uplati trgovcu x kuna, i dobije bon kojeg netko moe potroit.
Eventualno je isplata plaće u bonovima problem, ali boićnica ne vidim zato bi bila.
U osnovi, stablecoin?
A kad Konzum svojim zaposlenicima isplati boićnicu u Konzum bonovima, u praksi, isprintao je novce, na jednak način na koji je centralna banka isprintala novce. U Konzumu sa tim novcima dobije dio njihovog profita (kojeg ne bi bilo da nije bilo bona jer bi otiao u Lidl i kupio stvari jeftinije), a ista stvar je i s centralnom bankom gdje ti treba njen novac da plati poreze.
Za Diners, princip je 0.5% od svake transakcije, uz uvjet da plati račun na vrijeme. Zovu ih nagradne kune i idući račun umanji za taj iznos. Ne moe ih unovčiti dodue.
Diners trgovcu za svaku transakciju naplati 2.5-5%, i onda tebi od tog svog profita daje 0.5%. Oni o tome razmiljaju kao o marketinkom troku, tj. plaćaju te kao korisnika, ali opet, isto tako je to potpuno jednako kao kad centralna banka printa novce koji su onda jedina valuta s kojom se moe platiti porez u toj dravi (i ne samo porez, nego bilo to to se prodaje unutar drave).