Btw. tekst ovog članka u svezi rudarenja ... FYI za one željne učenja


4. STJECANJE KRIPTOVALUTA
Kriptovalute se mogu steći na razne načine, no dva su osnovna: kupnjom (stjecanje kroz ulaganje – kupnja
za fiat na nekoj od centraliziranih burzi ili kripto mjenjačnica) i rudarenjem (mining). Usprkos visokoj volatilnosti, ulaganje u kriptovalute u svakodnevnom je porastu.

4.1. KUPNJA KRIPTOVALUTA NA TRŽIŠTU
4.2. STJECANJE KRIPTOVALUTA RUDARENJEM (MINING)
Rudarenje kriptovaluta je poslovni pothvat koji može imati različite rezultate, odnosno može završiti ostvarenim dobitkom ili gubitkom. U smislu postupka rudarenja kriptovalutama, rudarem se smatra računalo ili skup računala koja su pod ljudskom kontrolom. U središtu rudarenja kriptovaluta je matematička (kriptografska) zagonetka koju rudari trebaju riješiti kako bi zaradili nagradu u obliku coina. Za rudarenje kriptovaluta potrebno je imati  infrastrukturu odgovarajućeg kapaciteta. No, kako je riječ o infrastrukturi koja zahtijeva određena ulaganja,
čest je slučaj udruživanja poduzetnika u tzv. mininig poolove te se tako povećava mogućnost rješavanja matematičkih zagonetki, a samim time i dobivanja nagrade u obliku kriptovaluta (coina).

Dvije najznačajnije metode rudarenja odnosno mehanizma konsenzusa za obradu transakcija i stvaranja novih blokova u blockchainu su dokaz rada i dokaz uloga:

1. Dokaz rada (Proof of work) je metoda koju primjenjuju  gotovo sve kriptovalute, a temelji se na radu računala i rješavanju matematičkih (kriptografskih) zagonetki. Najveći nedostatak ove metode je velika količina potrošene električne energije, što ju čini ekološki neprihvatljivom.
2. Dokaz uloga (Proof of stake) je metoda koja se zasniva na ulogu određene količine kriptovaluta kojom budući potvrđivač (validator) transakcija jamči da će istinito potvrđivati transakcije. U ovom slučaju njegov zalog predstavlja svojevrsni kolateral koji će se djelomično ili u cijelosti aktivirati ako napravi pogrešku u validaciji. Za svaku potvrđenu transakciju validator dobiva proviziju (fee) iz transakcijskog troška mreže blockchain i može dobiti novoproizvedeni coin kao kod  prethodne metode. To znači da se kod ove metode ne rješavaju matematički problemi, ali su ipak potrebna super jaka računala, ali ne i specijalna oprema. Kriptovalute stečene rudarenjem mogu se koristiti za daljnje trgovanje ili ulaganje na pojedinim kripto platformama. Jedna od mogućnosti je ulaganje u tzv. bazene likvidnosti
(liquidity pool) koji predstavljaju skup sredstava zaključanih u pametnom ugovoru (smart contractu). Bazeni likvidnosti koriste se za olakšavanje decentraliziranog trgovanja, pozajmljivanja i sl., a funkcioniraju na sljedeći način. Pružatelji likvidnosti / korisnici (liqudity provideri) dodaju jednaku vrijednost dvaju tokena u bazen kako bi stvorili tržište. U zamjenu za ulog svojih sredstava, oni zarađuju na naknadama od trgovanja koje se odvijaju u „njihovom“ bazenu, proporcionalno njihovu udjelu u ukupnoj likvidnosti. Međutim, može se javiti i „slučajna zarada“ u obliku tzv. airdropa – trgovačka društva u sklopu promotivnih aktivnosti šalju tokene na veliki broj adresa kako bi se promicala svijest o novoj kriptovaluti.


.....

5.3. RUDARENJE – PROIZVODNJA KRIPTOVALUTA
Za stvaranje novih kriptovaluta rudarenjem računovodstveno se primjenjuju pravila evidentiranja
koja su svojstvena proizvodnji. Naime, rudarenje kriptovaluta nije ništa drugo nego proizvodnja nove
imovine uz korištenje informatičke tehnologije. Cijena proizvodnje kod rudarenja kriptovaluta sastoji se
samo od općih troškova proizvodnje (OTI ili OTP) jer za rudarenje nije potreban materijal niti ljudski rad.
Nakon što se „izrudari“ neka kriptovaluta, provodi se postupak obračuna proizvodnje koji može biti
na dnevnoj bazi, mjesečno ili godišnje, ali se svakako treba provesti najkasnije na datum bilanciranja.
Kriptovalute stečene na taj način početno se vrednuju prema cijeni proizvodnje, a prilikom prodaje
iskazuje se prihod prema tržišnoj vrijednosti.

5.4. OBJAVLJIVANJE PODATAKA UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE O KRIPTOVALUTAMA
Odbor za tumačenje standarda MSFI je u 2019. godini razmatrao računovodstveno postupanje s vrednovanjem,
evidentiranjem i objavljivanjem podataka u financijskim izvještajima o kriptovalutama. Naglašeno je da uz objave koje MSFI-ji inače zahtijevaju, poduzetnik treba obvezno objaviti i sve dodatne informacije koje su relevantne za razumijevanje njegovih financijskih izvještaja, a kada je riječ o kriptovalutama, treba objaviti sljedeće:
a) poduzeće osigurava objavljivanja koja se zahtijevaju  MRS-om 2 za kriptovalute namijenjene prodaji
u redovnom tijeku poslovanja ili odredbe MRS 38 za kriptovalute na koje se primjenjuje MRS 38
b) ako poduzeće vrednuje kriptovalute po fer vrijednosti, primjenjuju se zahtjevi za objavljivanjem MSFI-ja 13 – Mjerenje fer vrijednosti
c) prema MRS-u 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja poduzetnik objavljuje odluke menadžmenta
u vezi s vlasništvom kriptovaluta jer o njima ovisi način njihova prikazivanja u financijskim izvještajima
d) prema MRS-u 10 – Događaji nakon dana izvještavanja zahtijeva objavu svih promjena vrijednosti kriptovaluta nakon dana izvještavanja, uključujući i podatke o promjeni i njezinu financijskom učinku ili izjavu da se takva procjena ne može objaviti. U tom će slučaju poduzetnik koji ima u vlasništvu kriptovalute sagledati činjenice
i odlučiti je li promjena fer vrijednosti nakon dana izvještavanja značajna te bi li neobjavljivanje te informacije moglo utjecati na donošenja odluka korisnika financijskih izvještaja.

Prethodno navedenih uputa mogu se pridržavati i obveznici primjene HSFI-ja, a sve s ciljem što transparentnijeg
objavljivanja informacija o imovini sadržanoj u kriptovalutama.