Da, zbog tog mišljenja je tricky, ali iskreno, to ne isključuje to što sam napisao jer staking i liquidity providing nisu iste stvari - kod stakinga obično "radiš" nešto za mrežu, i ima nekog smisla da se na staking gleda isto kao i na mining. S druge strane, kod liquidity providinga, može se reći da ne radiš baš za nekoga, nego posuđuješ novce. Ima smisla da upadne pod kapitalni dobitak od kamata, ili ga možeš gledati čisto kao tradeanje, jer (na stranu sad Uniswap i ostale automatizacije procesa), liquidity provider tehnički radi iste stvari kao i trader.
Dok Porezna ne da neko službeno mišljenje... pa, možemo to interpretirati na način koji nam ima smisla, Porezna te ne može kazniti da nešto krivo prijavljuješ ako nešto nisu eksplicitno definirali, a platio si neki porez. Onda ćeš naravno ići to tumačiti na način koji ti je povoljniji (ali mora biti logičan).
Taj njihov odgovor je stvarno čudan, jer kažu ako bi se stakingom bavio dulje, trebao bi prijaviti samostalnu djelatnost (koju?)
***
Proučavajući transakcije na etherscanu, vidim da se ulaskom u uniswap v3 pool u biti minta NFT, a izlaskom se taj NFT uništava i zamijenjuje za nove količine početnih kriptovaluta.
Liquidity i fee idu jedno za drugim, ali u istoj transakciji.
Samo što korisnik može zatražiti djelomičnu isplatu.
U principu to izgleda ovako:
kripto1,kripto2 -> NFT
NFT ->kripto1,kripto2
Taj NFT mi sad izgleda kao nekakav derivat kojemu vrijedost ovisi o dva underlyinga i nekakvoj formuli.
Budući da se derivati inače tretiraju kao dionice, sad mi se čini da bi to trebalo jednostavno trebalo knjižiti kao dva tradea.