Što se tiče 50.000 kn, nije samo za pokretnine već i za keš.
https://porezna-uprava.hr/Gradani/Stranice/Nasljednik-i-daroprimatelj-gotovine,-nov%C4%8Dane-tra%C5%BEbine,-vrijednosnog-papira-i-pokretnine.aspx

A za Konzum, pa ja ne vidim da oni baš printaju pare sa tim bonovima.
Imaš te bonove i u svim mallovima danas, u sparu, dm-u, u svin mogućim trgovinama.
Princip bi trebao biti da x osoba uplati trgovcu x kuna, i dobije bon kojeg netko može potrošit.

Eventualno je isplata plaće u bonovima problem, ali božićnica ne vidim zašto bi bila.
Ali ti bonovi zapravo nemaju veze sa loyalty programima.

Uglau, zanimljivo

Nisam te do kraja razumio oko ovog da dug nije zarada.

Meni druga stvar pada napamet.

Drugi dohodak bi trebao biti kategoriziran kao naknada za rad, tj neku aktivnost. Toga kod bilo kojeg cashbacka nema, nema tvoje aktivne protučinidbe, bar mislim. Članstvo, nazovimo ga tako, samo po sebi daje pravo na cashback. Bilo bi doista suludo izjednačiti cashback sa gledanjem reklama koje su ipak neka aktivnost koju moraš odraditi.

E sad, što je onda crypto.com ili plutus cashback u njihovim tokenima? Je li dar/poklon? To bi čak bilo super jer je limit za porez na darove 50.000 kn, a to će teško itko premašiti.

Malo je nezgodno što je porezna i stake i airdrop svrstala u drugi dohodak, vjerojatno radi nerazumijevanja.
Plutus čak ima dvije opcije, cashback + stake, tj moguće je dobiti cashback bez da optiraš za stake.

Zato ne vidim da bi stjecanje crypto cashbacka automatski povlačilo poreznu obvezu.
Prije svega bi trebalo saznati po kojem osnovu bi to bilo oporezivo pa onda dalje razmišljati.

Inače, Diners isplaćuje baš keš/nagradne kune koje moraš potrošit preko njih, tj umanjuješ račun.

Ako je cashback drugi dohodak onda su i svi drugi mogući cashbackovi drugi dohodak, a ima ih koliko hoćeš. Od bodova, stvarnog keša i sl. Svaki loyalty dolazi pod lupu.

Koliko sam pratio USA odluke, koje imaju i nemaju veze sa nama, cashback se vodi kao popust jer ništa ne radiš, tj jedini uvjet da ga dobiješ je da nešto potrošiš.

Tako da mislim da ne može ići u isti koš sa stakeom (najsličniji kamatama ali porezna to još ne kuži), ili airdropom (najsličniji darovanju) ili plaćanjem za gledanje reklama, što je pak doista najsličnije drugom dohotku.

Postoji li u poreznom smislu razlika između crypto ili plu coina, te multiplus bodova, to ne znam, a čini mi se ključno pitanje.

Znate li kakva je situacija sa porezom na crypto cashback?

Znači, ne govorimo o korištenju crypto kartica na način da trošiš crypto kojeg tamo pošalješ, već isključivo cashbacku u xy tokenu. Nastaje li i zašto tu porezna obveza ako to prodaš u fiat.
Crypto.com je imao takvu opciju, sada je popularizira Plutus.

Kad god pomislim da sam pohvatao fifo, iznenadim se.

Moram priznat da ne razumijem ovo gornje:
- imaš btc +2g, njima kupiš eth, kroz manje od 2g eth ode u fiat, i ima poreza?
- u drugoj varijati imaš eth, prebaciš ga u btc pa se pomiješa sa već postojećim btc, nema poreza?

Zašto?

Kako će se pomiješati kad npr imaš 1 btc 2g, a drugi si tek dobio nekidan promjenom eth u btc?

Ili sam te pogrešno shvatio, pa:

-  u prvom primjeru eth kupuješ fiatom?
- u drugom primjeru to miješanje se odnosi na prodaju samo onoliko btc-a koliko si imao prije eth-btc trejda (jer prodaja veće količine neće štimati u fifo evidenciji). Po ovoj zadnjem dijelu te rečenice mislim da sam drugi primjer doista pogrešno shvatii.

Nije zgoreg ponavljati znanje više puta...

Isto kao i da mic po mic izlaziš u Fiat na burzi..... Komplicirano

Mislim da to nije njihov nego naš posao.

Csv se da editirati, ali ne vjerujem da mogu apriori zaključiti da je to lažno.
Osim toga, suradnja poreznih vlasti u cryptu će postati standard kroz koju godinu.
Malo regulative i imat će uvid u accounte kao i za banke.

A dotad, ko je jamio jamio je ...a imaju i zastaru od 6 g imaju fore unazad gledat.

Možda sam ga pogrešno shvatio, ali ću završiti sa time da, koliko ja znam, država ne može ozakoniti princip po kojem te ne može pitati oklen ti pare, a FIFO evidencija upravo tome služi.
_____________________________________________________

No dobro da se vratimo na srž, da ne ispadne da sam poreznik.

Što raditi sa rebase tokenima kao što je npr AMPL?
Kupiš jednu količinu, i pri izlasku imaš manje ili više coina, ovisno samo o rebaseu?
To nije ni stake ni airdrop...

Pa isti takav princip obračuna je i kod nas, šta nije?

Sumnjam da igdje u zapadnim zemljama ne moraš dokazati, naravno ako te pitaju.

Ne razumijemo se.

Napisao si "sav kripto novac koji ne možeš dokazat"

Ali naša mala rasprava počinje od prijedloga da se u kriptu tj prilikom izlaska u fiat ništa ne mora dokazati.

Kako bi se onda uopće našao u citiranoj  situaciji?

Je li?

A porezna ne surađuje sa DORHom, USKOKom itd?

Ajde da vas vidim onda, znači prijedlog je da u cryptu možeš izaći u fiat bez ikakve evidencije, znači ni datumi, način stjecanja, ništa....samo trebaš negdje navesti da fiat potječe od crypta.

Kako će država onda implementirati AML ako to prihvati?
1 kuna ili 50 milijuna kuna, nebitno.

I postoji li ijedna zemlja sa takvim propisom?

Da ne quotam previše;

Nikakvi "zapisi" koje ti spominješ ne mogu biti relativni bez presude.

Čovjek je predložio izlaz u fiat bez evidencije, znači onog trenutka kad izađeš u fiat ta lova je 1/1 čista i nema te presude koja će ti ju uzeti, baš zato jer bi to bio zakonit način stjecanja. I zato se to nikad neće dogoditi, protivno je svim AML propisima na EU i UN razini.

Što se tiče firmi, čemu se zajebavat sa firmom ako mogu poreznoj reć "evo x love od crypta" bez ikakvih dokaza?

Zadnju rečenicu te nisam baš shvatio.

Pa prijedlog je bio isplata bez ikakvih provjera, evidencija i dokazivanja, zašto i kako bi onda država dokazala da potječe od kriminalne aktivnosti?

Jednostavno svu lovu provučeš kroz crypto, kupiš anonimno, isplatiš na tekući minus 10% i voila.
Kažeš da si kupio 2015. pa ne platiš ni lipe poreza.

Svjestan si neograničene mogućnosti pranja love u ovoj varijanti?

Ajde da se malo vratimo na početak;

Gdje iz dosadašnjih uputa porezne iščitavate da zarada dodatnog crypta trejdanjem nije oporeziva.
Tu je svima najpoznatiji trejd Bitcoin/altovi, pa onda stjecanje dodatnog bitcoina/satoshia, što glavnina ekipe pokušava postići.

Oni su rekli da trejd nije porezni događaj, ali što sa stjecanjem dodatnog crypta?
Malo me video sa ubik meetupa poljuljao, vidite pitanje na 43:15.

Kad gledate njihov primjer iz 2018., napisali su za situaciju "btc-eth-fiat".
Nigdje nema primjera 1 btc -alt -2btc? Što sa tim novim?

Zanimljiva presuda, ali ne znam kako bi to kod nas funkcioniralo.

Naime, ameri oporezuju crypto-crypto trejd, a mi ne.

Ako bi mi prihvatili stav da je to taxpayer property, to bi značilo da na njega nema poreza, ali do kada? Do prodaje u fiat? Je li moguće uopće taxpayer created property ubaciti u kapitalne dobitke kod prodaje?
Je li created property isto kao da ja od drveta napravim skulpturu, pa je onda prodam? Ali onda ide porez na dohodak od te prodaje, a ne kapitalna dobit?

Je li itko ovdje radio fifo evidenciju, pa da podijeli neki savjet.

Ručna zajebancija sa excelicama nema smisla, ja sam pokušavao barem rekonstruirati kretanje coina sa burze na burzu, u početnoj fazi to je bio samo btc, i opet se nađem u nedoumici što sve upisivati.

Otkriće mi je i da google sheets imaju mogućnost povlačenja tečaja i btc i drugih valuta, ne znam ima li to excel, čini mi se od pomoći.
Uglavnom, bilo kakav software bi tu pomogao jako, ne vjerujem da neki porezni savjetnici nemaju neki info o tome.
Pa koliko košta košta, dio ručnog unosa nas svakako čeka.

A i tom poslu ne treba pristupiti "ček nek sad to riješim", niti se obeshrabriti na početku.
Treba uzeti par mjeseci lufta i to popisivati kad čovjeku dođe volja. Nekad pola sata, a bože moj, malo po malo.

Pa sad... ako piše da nema kazni, a porezna je ovlašteni tužitelj u prekršajnom postupku, trebalo bi vidjet kakav formalni učinak ima to "obećanje"
I možda neki poreznik zna od ranije, je li ovo uobičajena godišnja praksa ili nešto skroz novo.

Tko prizna pola mu se prašta, valjda i kod njih to vrijedi nešto.

Hm...
A pazi sad ovo, ako ja taj alt prodam, i dobijem 2 btc-a, pa sad imam 3, i tek onda prodajem btc. Ubaci još jednu kupovinu fiat-btc u priču, e sad, ta nova dva, gdje idu;
-  iza zadnje/treće kupovine za fiat,
- ili prije nje jer potječu od prve fiat kupovine, ali su stečeni crypto-crypto trejdom.

Moram priznati da mi ovo da su ta dva btc-a "zadnja" nije najjasnije, tj ispada da oni ponovno ulaze u fifo kao zadnji ulaz, iako to nije fiat ulaz.

Sa druge strane, ako bi taj alt prodavao za keš, morao bih gledati izlaz u odnosu na prvi btc, po primjeru koji je dala porezna, ako sam ga dobro shvatio.

Pitanje za fifo;

- kupim 1 btc po cijeni od 100 usd
- kupim još 1 btc po cijeni od 200 USD
- za 1 btc kupim neki alt
- odlučim izaći iz btc-a

Izlazim li iz ovog drugog, jer je ovaj prvi "zaključan" u altu, ili ipak izlazim iz onog prvog, po količini koju taj alt nosi btc-a u trenutku izlaza.

Prva varijanta mi je jasna, izlaziš iz btc jer njega imaš u walletu.
Druga za sobom vuče niz nejasnoća, tj čini mi se da ako kasnije prodaš taj alt i dobiješ npr 2 btc-a, da to skroz remeti fifo. Jer naknadno stječeš btc kojeg ne znam gdje stavit po redoslijedu