Nisam našao mišljenje s tog aspekta jer ga nema, no logika nalaže da porez na doh. od samostalnog rada plaćaš na vrijednost dohotka u trenutku kada si tu uslugu obavio (claimao ili dobio u svoj kripto novčanik). Obzirom da je vrijednost bila 0  ili nije aktivno trgovanje tim coinom, onda ti je i osnovica 0,00.
Ako si recimo sljedeće godine nastavio rudarit i međuvremenu taj coin je počeo s trgovanjem, cijena na dan claimanja nagrade od stejkanja će ti biti osnovica za porez na doh. od sam. rada (drugi doh.) ... za primjer uzet ću cijenu 1000$.

Znači, pri prodaji ta 2 zarađena coina pri cijeni 1500$,  za osnovicu poreza na dohodak od KAPITALA po osnovi kapitalnih dobitaka, za prvi iznosit će 1500$, a za drugi 500$, ukupno 2000$

Jedan mali "hack" za one koji vode FIFO, odnosno kako ga skroz legalno pretvoriti u LIFO, koji nam je s aspekta poreza puno povoljniji.
Posebno za one koji se bave rudarenjem  (Proof of stake pogotovo) ili imaju DCA strategiju ulaganja

Primjer: kupuješ 1 ETH svake godine, 2022. po 1000$, 2023 po 1500$, 2024 po 3000$.  Ako tijekom 2024. ideš prodavati 1 ETH po $4000 (a nije ti prošlo pune 2 godine od nabave iz 2022.) osnovica za porez doh. kap. dobiti će ti biti (4000-1000$) 3000$.

Rješenje: Swapaj ETH kupljen 2022, 2023 u wrapanu verziju ETH tokena koja je s aspekta FIFO potpuno drugi token i na taj način vrijednost i datum stjecanja sklanjaš u taj wETH token. Pri navedenoj prodaji 1 ETH, ostaje ti za otpis po FIFO samo kupljen token iz 2024. po cijeni $3000, stoga ti je osnovica za porez doh. kap. dobiti (4000-3000$) =1000$.

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=26478

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT RIJEDLOGA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 2023/1114 O TRŽIŠTIMA KRIPTOIMOVINE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, veljača 2024

Hvala ti na ovako iscrpnom i kvalitetnom odgovoru.
Mislim da ću te poslušati skroz. Za sada nisam još ništa otvarao dok ne izvažem ove opcije.
Javim se još s updateom kako mi ide.

Btw. tekst ovog članka u svezi rudarenja ... FYI za one željne učenja


4. STJECANJE KRIPTOVALUTA
Kriptovalute se mogu steći na razne načine, no dva su osnovna: kupnjom (stjecanje kroz ulaganje – kupnja
za fiat na nekoj od centraliziranih burzi ili kripto mjenjačnica) i rudarenjem (mining). Usprkos visokoj volatilnosti, ulaganje u kriptovalute u svakodnevnom je porastu.

4.1. KUPNJA KRIPTOVALUTA NA TRŽIŠTU
4.2. STJECANJE KRIPTOVALUTA RUDARENJEM (MINING)
Rudarenje kriptovaluta je poslovni pothvat koji može imati različite rezultate, odnosno može završiti ostvarenim dobitkom ili gubitkom. U smislu postupka rudarenja kriptovalutama, rudarem se smatra računalo ili skup računala koja su pod ljudskom kontrolom. U središtu rudarenja kriptovaluta je matematička (kriptografska) zagonetka koju rudari trebaju riješiti kako bi zaradili nagradu u obliku coina. Za rudarenje kriptovaluta potrebno je imati  infrastrukturu odgovarajućeg kapaciteta. No, kako je riječ o infrastrukturi koja zahtijeva određena ulaganja,
čest je slučaj udruživanja poduzetnika u tzv. mininig poolove te se tako povećava mogućnost rješavanja matematičkih zagonetki, a samim time i dobivanja nagrade u obliku kriptovaluta (coina).

Dvije najznačajnije metode rudarenja odnosno mehanizma konsenzusa za obradu transakcija i stvaranja novih blokova u blockchainu su dokaz rada i dokaz uloga:

1. Dokaz rada (Proof of work) je metoda koju primjenjuju  gotovo sve kriptovalute, a temelji se na radu računala i rješavanju matematičkih (kriptografskih) zagonetki. Najveći nedostatak ove metode je velika količina potrošene električne energije, što ju čini ekološki neprihvatljivom.
2. Dokaz uloga (Proof of stake) je metoda koja se zasniva na ulogu određene količine kriptovaluta kojom budući potvrđivač (validator) transakcija jamči da će istinito potvrđivati transakcije. U ovom slučaju njegov zalog predstavlja svojevrsni kolateral koji će se djelomično ili u cijelosti aktivirati ako napravi pogrešku u validaciji. Za svaku potvrđenu transakciju validator dobiva proviziju (fee) iz transakcijskog troška mreže blockchain i može dobiti novoproizvedeni coin kao kod  prethodne metode. To znači da se kod ove metode ne rješavaju matematički problemi, ali su ipak potrebna super jaka računala, ali ne i specijalna oprema. Kriptovalute stečene rudarenjem mogu se koristiti za daljnje trgovanje ili ulaganje na pojedinim kripto platformama. Jedna od mogućnosti je ulaganje u tzv. bazene likvidnosti
(liquidity pool) koji predstavljaju skup sredstava zaključanih u pametnom ugovoru (smart contractu). Bazeni likvidnosti koriste se za olakšavanje decentraliziranog trgovanja, pozajmljivanja i sl., a funkcioniraju na sljedeći način. Pružatelji likvidnosti / korisnici (liqudity provideri) dodaju jednaku vrijednost dvaju tokena u bazen kako bi stvorili tržište. U zamjenu za ulog svojih sredstava, oni zarađuju na naknadama od trgovanja koje se odvijaju u „njihovom“ bazenu, proporcionalno njihovu udjelu u ukupnoj likvidnosti. Međutim, može se javiti i „slučajna zarada“ u obliku tzv. airdropa – trgovačka društva u sklopu promotivnih aktivnosti šalju tokene na veliki broj adresa kako bi se promicala svijest o novoj kriptovaluti.


.....

5.3. RUDARENJE – PROIZVODNJA KRIPTOVALUTA
Za stvaranje novih kriptovaluta rudarenjem računovodstveno se primjenjuju pravila evidentiranja
koja su svojstvena proizvodnji. Naime, rudarenje kriptovaluta nije ništa drugo nego proizvodnja nove
imovine uz korištenje informatičke tehnologije. Cijena proizvodnje kod rudarenja kriptovaluta sastoji se
samo od općih troškova proizvodnje (OTI ili OTP) jer za rudarenje nije potreban materijal niti ljudski rad.
Nakon što se „izrudari“ neka kriptovaluta, provodi se postupak obračuna proizvodnje koji može biti
na dnevnoj bazi, mjesečno ili godišnje, ali se svakako treba provesti najkasnije na datum bilanciranja.
Kriptovalute stečene na taj način početno se vrednuju prema cijeni proizvodnje, a prilikom prodaje
iskazuje se prihod prema tržišnoj vrijednosti.

5.4. OBJAVLJIVANJE PODATAKA UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE O KRIPTOVALUTAMA
Odbor za tumačenje standarda MSFI je u 2019. godini razmatrao računovodstveno postupanje s vrednovanjem,
evidentiranjem i objavljivanjem podataka u financijskim izvještajima o kriptovalutama. Naglašeno je da uz objave koje MSFI-ji inače zahtijevaju, poduzetnik treba obvezno objaviti i sve dodatne informacije koje su relevantne za razumijevanje njegovih financijskih izvještaja, a kada je riječ o kriptovalutama, treba objaviti sljedeće:
a) poduzeće osigurava objavljivanja koja se zahtijevaju  MRS-om 2 za kriptovalute namijenjene prodaji
u redovnom tijeku poslovanja ili odredbe MRS 38 za kriptovalute na koje se primjenjuje MRS 38
b) ako poduzeće vrednuje kriptovalute po fer vrijednosti, primjenjuju se zahtjevi za objavljivanjem MSFI-ja 13 – Mjerenje fer vrijednosti
c) prema MRS-u 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja poduzetnik objavljuje odluke menadžmenta
u vezi s vlasništvom kriptovaluta jer o njima ovisi način njihova prikazivanja u financijskim izvještajima
d) prema MRS-u 10 – Događaji nakon dana izvještavanja zahtijeva objavu svih promjena vrijednosti kriptovaluta nakon dana izvještavanja, uključujući i podatke o promjeni i njezinu financijskom učinku ili izjavu da se takva procjena ne može objaviti. U tom će slučaju poduzetnik koji ima u vlasništvu kriptovalute sagledati činjenice
i odlučiti je li promjena fer vrijednosti nakon dana izvještavanja značajna te bi li neobjavljivanje te informacije moglo utjecati na donošenja odluka korisnika financijskih izvještaja.

Prethodno navedenih uputa mogu se pridržavati i obveznici primjene HSFI-ja, a sve s ciljem što transparentnijeg
objavljivanja informacija o imovini sadržanoj u kriptovalutama.

Ovo je zapravo slučaj.
Imam neke valute u porfelju s kojima mogu ostvarivat solidne pasivne prihode, no želim izbjeći "drugi dohodak", Joppd svake 3 sekunde i slično te komplikacije s FIFO metodom (koju za sada uspješno vodim redundantno preko Koinly-a i excela).
Stoga mi je plan taj dio portfelja pozajmiti u poduzeće/PaušalniObrt te svesti prihode od toga u regulirano okruženje).
Još jedino važem koji pravni oblik odabrati jer svaki ima svoje prednosti i mane.

Kad je u pitanju obrt:
- istražujem da li trebam paziti na miješanje dohotka (koji su porezi konačni, a koji nisu, pa da li se pribrajaju onima iz plaće od nesamostalnog rada i podižu mi poreznu stopu),
- što kad pređem prag za paušalce, da li je i dalje isplativo biti obrtnik?,
- kako se u knjizi prometa "fakturira" prodaja kripta?,  
- da li se vodi poseban FIFO za valute dobivene rudarenjem (PoS, validiranje), pa da li se tek prodajom u FIAT utvrđuje osnovica za rudarenje i to posebno izdvaja u u primitke a rast u cijene se  izdvaja u FIFO evidenciju za kapitalne dobitke gdje je cijena stjecanja ona na dan claimanja nagrade.

Poduzeće pak ima svoje posebnosti:
- ako si zaposlen negdje drugdje i imaš veću plaću od "minimalne direktorske", praktički nemaš troškova i doprinosa kojima bi umanjio dobit (nešto sitno zakup, knjigovođa i to je to). Zaboravi leasing auta i slično jer riječ o primitcima vlasnika po osnovi izuzimanja imovine društva, odnosno o skrivenoj isplati dobiti. Takvo izuzimanje oporezuje se porezom na dohodak od kapitala (čl. 66. Zakona o porezu na dohodak) po stopi od 36% (čl. 70. Zakona).
- ako ne unesem svoj osobni kripto u firmu, pitanje je da li se može knjižiti u dug. nemat. imovinu (DNI) pa se zbog toga moraju voditi kao zalihe. Ako nisu DNI, onda se pri revalorizaciji ne mogu staviti u "revalorizacijske pričuve - odgođenu poreznu obvezu" već ulaze u RDG pa plaćam dobit na nerealizirane prihode.

Idealno bi mi bilo kad bih zaradu od rudarenja mogao sklanjati u stablecoin i polako dozirano "otuđivati" u fiat i za to platiti porez.

Hvala na odgovorima, no kako to ide sada ih imam možda i više nego prije.
Pogledao sam Ubik video i pročitao svih 60 stranica postova pa vidim da tu ima svega.
Svaka čast na tvom doprinosu ovoj temi, baš si si dao truda. 
Evo prije nego sročim svoj relativno specifičan slučaj i razmišljanja, čitam još ovaj članak RRIF-a https://www.rrif.hr/clanak-21522/

mogu taj pdf članak ovdje podijelit  jer će možda nekima pomoć kada su u pitanju pravne osobe (mislim da je i primjenjivo na neka pitanja privatnih), no iskreno ne znam kako prikačit pdf ovdje u forum.

Da. Super, jelda? OK, možeš u nekim slučajevima odvojiti stvari koje radiš na obrt, npr. imaš li na exhange-u otvoren account kao obrt ili kao privatna osoba, ali u nekim slučajevima ne možeš.

[/quote]

Kako izgleda to odvajanje obrta od privatne osobe? Iako je isti OIB i jedno i drugo je fizička osoba.
Da li je moguće otvorit account na nekom CEX-u posebno kao obrtnik?
Da li se u slučaju da se zarađuje rudarenjem (PoS) FIFO računa od početka stjecanja tih coinova ili se oni posebno nekako izdvajaju, recimo u evidenciju za obrt?

Baci pogled na ovaj video, vidjet ćeš kak se po FIFO razdužuje inventar.
https://www.youtube.com/watch?v=6mGr2fskJyI&t=16s&ab_channel=CostViewer

lik je napravio i super excel za to, no link više ne radi ... ali možeš ga naći na webarchive i skinuti verziju iz 2019 tamo i prilagoditi ga svoje kripto potrebe.

Bok,
Mislio sam otvorit paušalni obrt (uz već normalno zaposlenje) i kroz njega radit samo rudarenje (PoS) i pružanje likvidnosti. Obzirom da zarada iz toga se porezno tretira kao drugi dohodak nekako mi se to čini kao najbolja opcija.
Da li netko ima iskustva s time. Da li vam je potreban knjigovođa ili to sami vodite i prijavljujete? Kolika su vam još dodatna davanja?

Zanima me, kada se kriptovaluta zarađena rudarenjem proda u FIAT putem neke burze (CEX-a) ili Revoluta, prema poreznom Zakonu obrtnik je dužan izdati račun. Kome se i za koju uslugu izdaje račun?